Financijski pojmovnik

Kamata obračunata i na početni iznos i na kamatu koja se već nakupila. U praksi to znači da ušteđeni iznos raste ne samo od prvotnog pologa, već i od sve prethodno zarađene kamate. Kroz dulja razdoblja složena kamata može donijeti znatno veće prinose od jednostavne kamate. Učinak je izraženiji što dulje novac ostaje na računu i što je kamatna stopa viša. Ovaj princip objašnjava zašto rana štednja, čak i s malim iznosima, može dati značajne rezultate.

Opći porast cijena roba i usluga kroz vrijeme koji smanjuje kupovnu moć novca. Ako stopa inflacije premašuje kamatnu stopu na štednju, realna vrijednost štednje pada čak i dok nominalni iznos raste. Razumijevanje inflacije pomaže objasniti zašto samo držanje gotovine dugoročno ne čuva bogatstvo, i zašto kamatnu stopu na štedni produkt treba promatrati u odnosu na vladajuće stope inflacije.

Ukupni godišnji trošak zaduživanja izražen kao postotak iznosa kredita. EKS uključuje ne samo nominalnu kamatnu stopu već i povezane naknade i troškove koje je potrebno platiti u sklopu ugovora o kreditu. Usporedba EKS-a između različitih kreditnih ponuda daje točniju sliku stvarnog troška kredita od usporedbe nominalnih kamatnih stopa. U Hrvatskoj su zajmodavci dužni objaviti EKS za potrošačke kreditne proizvode.

Procjena sposobnosti osobe da uredno vraća kredit, koju koriste zajmodavci pri odluci o odobrenju kredita. Temelji se na povijesti plaćanja, razini postojećih dugova, duljini kreditne povijesti i vrstama korištenog kredita. Bolja kreditna povijest može rezultirati povoljnijim uvjetima kredita. U Hrvatskoj kreditni biroi i financijske institucije vode evidencije koje informiraju kreditne odluke. Zakašnjela ili propuštena plaćanja negativno utječu na kreditnu povijest i mogu ograničiti buduće mogućnosti zaduživanja.

Mjera koja uspoređuje ukupne mjesečne otplate duga s bruto mjesečnim prihodom. Zajmodavci je često koriste pri procjeni zahtjeva za kredit. Niži omjer ukazuje da osoba ima upravljivi dug u odnosu na prihode. Financijski edukatori koriste ovaj koncept kako bi mladima pomogli razumjeti praktičnu gornju granicu koliko mogu odgovorno posuditi bez stvaranja financijskog stresa u svakodnevnom životu.

Obvezna, državno upravljana komponenta hrvatskog mirovinskog sustava kojom upravlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Funkcionira po načelu generacijske solidarnosti, što znači da doprinosi trenutnih radnika financiraju mirovine trenutnih umirovljenika. Mirovina iz prvog stupa izračunava se na temelju evidencije o doprinosima, bodova nakupljenih za radnog vijeka i trenutne vrijednosti boda. Svi zaposleni u Hrvatskoj plaćaju doprinose u prvi stup.

Obvezna individualna kapitalizirana štednja u okviru hrvatskog mirovinskog sustava. Dio mirovinskih doprinosa odlazi na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu. Za razliku od prvog stupa, drugi stup akumulira stvarnu štednju uloženu na financijskim tržištima, pa krajnja naknada ovisi o investicijskim prinosima kroz radni vijek. Pojedinci mogu birati koji obvezni mirovinski fond upravlja njihovim računom drugog stupa.

Dobrovoljna komponenta hrvatskog mirovinskog sustava. Pojedinci mogu odlučiti uplaćivati dodatne iznose u dobrovoljni mirovinski fond koji pruža dopunski prihod u mirovini. Uplate u treći stup mogu biti porezno olakšane. Ovaj stup je u potpunosti dobrovoljan, a naknade ovise o uplaćenom iznosu, investicijskim prinosima odabranog fonda i trajanju uplata.

Prijevarni investicijski model gdje se prinosi za postojeće sudionike financiraju doprinosima novoregrutiranih sudionika, a ne stvarnom poslovnom aktivnošću ili ulaganjem. Shema zahtijeva kontinuirano novačenje da bi se održale isplate, što je matematički nemoguće održati beskonačno. Kad se novačenje uspori, shema se urušava i većina sudionika gubi novac. Piramidne sheme ilegalne su u Hrvatskoj i diljem EU-a. Često su maskirane kao legitimne poslovne ili investicijske prilike.

Vrsta prijevare u kojoj se osobu obmanjuje da otkrije osjetljive financijske podatke kao što su pristupni podaci za bankovni račun, brojevi kartica ili podaci za osobnu identifikaciju. Phishing se tipično odvija putem lažnih e-mailova, SMS poruka ili web stranica koje oponašaju legitimne institucije poput banaka ili državnih tijela. Znakovi upozorenja uključuju neželjeni kontakt, zahtjeve za lozinkama ili punim brojevima kartica i poveznice na web stranice s neobičnim ili pogrešno napisanim adresama. Legitimne financijske institucije ne traže pune pristupne podatke putem e-maila ili SMS-a.

Široka kategorija financijskih prijevara koja uključuje lažne ili obmanjujuće tvrdnje o investicijskim prilikama. Uobičajeni oblici uključuju ponude neobično visokih i garantiranih prinosa, nelicencirane investicijske savjetnike i lažne platforme koje prikazuju izmišljena stanja računa. Investicijske prijevare često ciljaju mlađe ili financijski manje iskusne osobe putem društvenih mreža, aplikacija za razmjenu poruka i online oglašavanja. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) vodi registar licenciranih pružatelja investicijskih usluga koji se može koristiti za provjeru legitimnosti subjekata koji nude investicijske usluge.